Stres nastaje kod ljudi kada se nađu u okolnostima koje prevazilaze njihove mogućnosti i ne mogu ih kontrolisati. Kada jako žele nešto, gube sposobnost koncentracije i donošenja ispravnih odluka, što može predstavljati veliki problem za osobu.

Tokom straha ili napetosti

Tijelo proizvodi velike količine hemikalija poput kortizola, adrenalina i noradrenalina, koje povećavaju broj otkucaja srca, izazivaju znojenje i povećavaju napetost mišića. Svi ovi faktori pomažu ti da se zaštitiš u opasnim situacijama. Reakcija na stres je način na koji tijelo pokušava da te zaštiti i da ti pomogne da ostaneš budan i spreman. Na primjer, u opasnim situacijama stres i napetost mogu ti spasiti život i dati dodatnu snagu da se zaštitiš od opasnosti ili da izbjegneš nesreću. Ali kada stres postane učestao i nastaje zbog jednostavnih, svakodnevnih situacija, tada se pretvara u hroničan stres koji može izazvati zdravstvene probleme, a ne samo smanjenu koncentraciju. Možda pomisliš da si bolestan i da su simptomi koje osjećaš posljedica bolesti, ali stvarni uzrok može biti nervna napetost i stres.

Malo stresa može poboljšati sposobnost vožnje

Mala količina stresa može poboljšati tvoju sposobnost vožnje, ali nažalost, većina ljudi doživi previše stresa. Kada je osoba blago napeta, to može povećati njenu koncentraciju i pažnju zbog straha od grešaka ili opasnosti. Međutim, kada osoba doživi jak stres, gubi sve svoje prednosti i sposobnosti, te ponavlja greške iznova i iznova.

Šta se dešava s tijelom tokom stresa i napetosti?

• Napetost mišića.
• Povišen krvni pritisak.
• Povećana brzina disanja.
• Osjećaj kratkog daha.
• Usporeno varenje.
• Osjećaj umora.
• Usporen rad imunološkog sistema.
• Povećan broj otkucaja srca.
• Nedostatak motivacije ili podsticaja.
• Povećana aktivnost nervnog sistema.
• Nesposobnost opuštanja ili spavanja.

Izloženost stresu ne šteti samo fizičkom zdravlju
Već način na koji se nosiš s tim ima najveći uticaj. Drugim riječima, što je reakcija tijela na stres snažnija i burnija, to je veći rizik od srčanih i hroničnih bolesti u budućnosti.

Simptomi koji prate stres i napetost:

Simptomi stresa mogu uticati na tvoje fizičko zdravlje, misli, emocije ili ponašanje.

Liječenje stresa i načini za njegovo prevazilaženje:

Ako osjećaš simptome stresa, trebaš preduzeti pozitivne korake i odlučno se suočiti s tim problemom.

Preporučene terapijske i preventivne mjere uključuju sljedeće:

1. Vježbaj redovno.
2. Udahni duboko nekoliko puta.
3. Održi smisao za humor.
4. Održavaj mirnu atmosferu u automobilu.
5. Slušaj laganu muziku.
6. Spavaj dovoljno.
7. Jedite zdravu i hranljivu hranu.

Najvažnije je izabrati pravi način za smanjenje stresa, a ne suprotno.

Možda misliš da gledanje televizije, surfanje internetom ili igranje video igara pomaže u opuštanju, ali zapravo te aktivnosti mogu povećati nivo stresa.

Uvijek biraj najbolje načine da se opustiš i ne dozvoli da stres preuzme kontrolu nad tobom.

Ne zaboravi da visoki nivo stresa i napetosti smanjuje performanse.